Maciej Falski (1977, Zamośće, Poljska) diplomirao je 2001. studij Interdisciplinarnih individualnih humanističkih studija na Sveučilištu u Varšavi 2001., a na istome je sveučilištu doktorirao 2005. s temom “Oblikovanje nacionalnog prostora. Pitanje identiteta u književnim tekstovima hrvatske moderne”. Od 2009. godine zaposlen je na Institutu za zapadnu i južnu slavistiku [IZJS] Sveučilišta u Varšavi gdje je trenutno u nastavno-znanstvenom zvanju docenta. Boravio je na nekoliko stipendija na europskim sveučilištima: 2011. na Sveučilištu u Sarajevu, 2004. na Ecole des hautes études of sciences sociales, Pariz i 2000. na Sveučilištu u Zagrebu. Bio je mentor disertacija 1. stupnja (više od 30 studenata) i magistarskih radova (14 promoviranih magistranata) i komentor velikog broja studenata u okviru suradnje s Kolegijem Individualnih interdisciplinarnih humanističkih studija. Od 2016. član je vijeća Slavističke zaklade (Fundacja Slawistyczna) pri Poljskoj akademiji znanosti; član uredništva godišnjaka za književnost Croatica pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2011. tajnik je uredništva godišnjaka Colloquia Humanistica (Poljska akademija znanosti, izlazi od 2011), a od 2010: član AIESEE [Association internationale d’etudes du Sud-Est Europeen]. Sudjelovao je u organiziranju brojnih skupova i seminara u Poljskoj i drugim europskim zemljama: 2016: organizator [s D. Kanieckom, Jagielonsko sveučilište u Krakovu] 1. Južnoslavističkog seminara, Institut zapadne i južne slavistike, Varšavsko sveučilište, Institut za slavensku filologiju, Jagiellonsko sveučilište u Krakovu, tema: Političko, značenjsko, performativno u hrvatskom javnom diskursu; 2015: suorganizator međunarodne konferencije John Paul II and the Slavic idea, Varšava, IZJS, Varšavsko sveučilište i Teološki fakultet, Sveučilište S. Wyszynski, Varšava; suorganizator znanstvenog skupa Urbano u hrvatskoj kulturi, Varšavsko sveučilište, 2007. Bio je suradnik na projektima pri Poljskom nacionalnom znanstvenom centru: Kultura i poljska republika prema europskim kulturama te Slavenske periferne naracije prema centrima i nacionalnim ideologijama; kao i na projektu Makedonija: zemlja, regija, granično područje pri Poljskom ministarstvu znanosti i visokog obrazovanja te MZOS-evom projektu: Oniričko kao poetički i antropološki problem. Član je istraživačkog tima projekta za istraživanje slavenskih kultura na periferijama Hasburške Monarhije pri Institutu za zapadnu i južnu slavistiku: Njegova istraživačka i nastavna djelatnost je vezana za teme povijesti Balkana, povijesti Slavena, hrvatske povijest i politike, povijest hrvatske književnosti, povijest ideja na južnoslavenskom prostoru, povijest hrvatskog jezika i dr. o čemu je napisao nekoliko desetaka znanstvenih i stručnih radova. Najvažnija djela: Porządkowanie przestrzeni narodowej – przypadek chorwacki. Studium z historii wyobrażeń kulturowych, Varšava, 2008; Miasto w kulturze chorwackiej / Urbano u hrvatskoj kulturi, zajedno s M. Kryska-Mosur, ur., Varšava, 2008; Obcy czy obywatele? Słowianie wobec przemian konstytucyjnych w monarchii habsburskiej 1860—1861, zajedno s Annom Kobylińskom i Marcinom Filipowiczem, Libron – Kraków 2015; “Ideološki portret hrvatske emigracije nakon 1945. Slučaj Antuna Bonifačića”, Književna republika, IV, 3–4, Zagreb 2006, str. 158–171.; “Projekt biografii transkulturowej. Przesłanki, inspiracje teoretyczne, cele” u: Slavica leguntur. Aktualne problemy badawcze slawistyki, J. Królak i J. Molas, ur. Vašava, 2006, str. 21–36; ”Continuity and Discontinuity in the Cultural Landscape of Capital City: Paris and Skopje”, Colloquia Humanistica, 2012, 1, str. 45-63.; “Croatian Political Discourse in 1861 and the Main Terms of Public Debate in the Nineteenth Century”, Acta Poloniae Historica, 2013, 108;“Čiji je gradski prostor? Urbana politika u postsocijalističkom društvu: primjer Varšave i Sarajeva” u: Komparativni postsocijalizam, Maša Kolanović, ur. Zagreb 2013, str. 311-330.
Suradnik u sklopu projekta istražuje temu ”Financiranje i distribucija književnosti u predilirskom dobu: stvaranje temelja za modernu književnu kulturu”.