Doc. dr. sc. Lana Molvarec sudjelovala je na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji ”Borders&Crossing: International and Multidisciplinary Conference on Travel Writing” (Brijuni – Pula, 13. -16. rujan 2018) s izlaganjem ”Seagull between monetary and libidinal economy”.
U izlaganju polazim od figure galeba u književnim i kulturnim reprezentacijama. Diverzifikacija turističkog iskustva proizvela je cijeli niz istraživanja o specifičnim turističkim praksama, a jedna od istaknutijih je seksualni turizam. Novija istraživanja seksu u turizmu pridaju važnu, gotovo pa središnju ulogu (usp. Littlewood, 2001; Bauer i McKercher, 2003; Thurnell – Read i Casey (ur.), 2015). Razlog tome je liminalnost turističkog iskustva općenito (Ryan i Hall, 2001: 20), izmještenost iz svakodnevnog života, kapitalističkih radnih odnosa, ulazak u prostor dokolice koja donosi užitak i nova životna iskustva. Galeb je mitska figura hrvatske i jugoslavenske popularne i življene kulture. Označava mladog muškarca, najčešće iz turističkih obalnih mjesta, koji pristupa turisticama s namjerom ostvarivanja seksualnog i romantičnog kontakta te je tipičan za specifičan kronotop u povijesti jugoslavenskog turizma. Ovo izlaganje ga dovodi u vezu s konceptom hegemonijskog maskuliniteta (Connell) te u kontekst seksualnog turizma. Uobičajeno viđenje seksualnog turizma jest muškarac koji seksualne usluge najčešće žena plaća novcem. No, on ne mora uključivati pravocrtnu transakciju: muški korisnik – ženski davatelj seksualnih usluga – novčana naknada. Često, osobito kada je riječ o ženskom korisniku usluga, odnos poprima inscenaciju romanse i ne uključuje novčanu naplatu usluge. U izlaganju sam analizirala primjere književnih reprezentacija galeba (Šoljan, Ferić), kao i njegovu predodžbu u popularnoj kulturi (tiskani i elektronički mediji, reportaže s ostarjelim galebovima na Tportalu, Leksikon Yu-mitologije) te služeći se suvremenim teorijskim i empirijskim studijama seksualnog turizma, propitivala povezanost novčane i libidinalne ekonomije (Lyotard) u liminalnom turističkom iskustvu i njihove učinke, prvenstveno na maskulini, ali i ženski rodni identitet te na asimetriju društvene moći koja često proizlazi iz disbalansa ekonomije i seksualnosti.
Nakon izlaganja povela se rasprava o komparativno kulturnom i povijesnom aspektu galebarenja i mogućim razlozima zašto ta pojava nije prisutna u suvremenim turističkim praksama.