Prof. dr. sc. Andrea Meyer Fraatz 13. veljače 2019. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u sklopu projekta održala je gostujuće predavanje ”Ekonomski motivi u hrvatskoj književnosti tranzicije”
Književnost i ekonomija povezani su na različite načine: književnost može biti predmetom ekonomije i obrnuto – ekonomija može biti predmetom književnosti. U prvom se slučaju knjiga smatra kao roba na književnom tržištu i postaje ekonomski faktor. U drugom se slučaju ekonomija tematizira u književnosti: ekonomski motivi motiviraju radnju ili stvaraju njezinu pozadinu. Osobito u književnosti tranzicijskog razdoblja, mogu se detektirati dominantno ekonomski motivi, često povezani s postupcima groteske kako se kolizija staroga i novoga sustava često izražava grotesknom percepcijom svijeta. U minijaturnom romanu ”Pješakov gambit” Borisa Greinera tematiziraju se ekonomske promjene na kraju tisućljeća u određenom zanatu, urarstvu. U slučaju ovoga romana promjene ekonomskog načina stvaraju novoga autora stoga će temeljni problemski fokus predavanja biti stavljen na preplitanje ekonomije i problematike autorstva.
Prof. Dr. Andrea Meyer-Fraatz, profesorica je za slavenske književnosti (rusku, poljsku i južnoslavenske književnosti) na sveučilištu u Jeni. Doktorirala je u Göttingenu na temu “Soneti Ivana Bunina” (Die Sonettdichtung Ivan Bunins. Wiesbaden 1990), habilitirala također u Göttingenu na temu recepcije Heinricha von Kleista u ruskom, poljskom i hrvatskom modernizmu (Die slavische Moderne und Heinrich von Kleist. Zur zeitbedingten Rezeption eines Unzeitgemäßen in Russland, Polen und Kroatien. Wiesbaden 2002). Zanima se pretežno komparativnim temama (osobito u vezi s književnim prevođenjem), problematikom autora, estetikom emocionalnosti u književnosti i u filmu, utopijom, problemima književnosti i povijesti (osobito u vezi s kulturom pamćenja), pitanjima ruske i književnosti o Kavkazu te estetikom ambigviteta. Više puta je bila gostujuća profesorica na Filozofskom Fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Od 1997. sudjelovala je u konferencijama Pojmovnika kulture 20. stoljeća; više puta bila je suurednica zbornika „Komparativna povijest hrvatske književnosti”. U zadnje vrijeme bavi se proučavanjem hrvatske književnosti u razdoblju tranzicije.